Pomorstvo i propisi
Najviše „suhih“ činjenica na ispitu. Definicije i brojke se uče doslovno — zato su ovdje odvojene i istaknute.
Definicije plovnih objekata
| Pojam | Definicija |
|---|---|
| Brod | Plovni objekt za plovidbu morem duljine veće od 15 mili ovlašten prevoziti više od 12 putnika. |
| Putnički brod | Brod ovlašten prevoziti više od 12 putnika. |
| Teretni brod | Brod koji nije putnički; uz teret smije prevoziti do 12 putnika. |
| Jahta | Plovni objekt za sport i razonodu, duljine veće od 15 m, namijenjen duljem boravku na moru, uz posadu prevozi najviše 12 osoba. |
| Brodica | Ovlaštena prevoziti najviše 12 putnika, duljina trupa veća od 2,5 m a manja ili jednaka 15 m, ili ukupna snaga porivnih uređaja veća od 5 kW. |
| Gliser | Brodica koja pomoću mehaničkog porivnog uređaja klizi po površini mora. |
| Osobno plovilo na vodomlazni pogon (skuter, jet ski) | Brodica duljine manje od 4 m s motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom; osoba na njoj sjedi, stoji ili kleči. |
| Putnik | Svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod godine dana i osoba zaposlenih na brodu. |
Pojam brodica ne obuhvaća: plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu (za prikupljanje, spašavanje, radove), plovila isključivo za natjecanja, kanue, kajake, gondole, pedaline, daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima.
Bruto tonaža (BT) je zapremnina plovila dobivena baždarenjem, izražava se u neimenovanim jedinicama. Neto tonaža je uvijek manja od bruto.
Oznake brodica — redoslijed je cijelo pitanje
- Osobne potrebe: slova pa broj → ST 123456
- Gospodarske namjene: broj pa slova → 123456 ST
- Javna brodica: RH + broj + slova → RH 123456 ST
- Ribarska preko 10 m:ST R 123456
Mnemonik: osobno = ime prvo (slova), posao = broj prvo (računi), javno = država prva (RH).
Isprave na brodici
Za vrijeme plovidbe na brodici moraju biti:
- Upisni list brodice
- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice
- Dozvola za radijsku postaju na plovilu — ako brodica ima VHF postaju
Neposjedovanje isprava u plovidbi je pomorski prekršaj: novčana kazna, moguće i oduzimanje uvjerenja. Nadzor nad brodicom, opremom, ispravama i posadom obavljaju ovlašteni službenici lučkih kapetanija i ispostava.
Upis i brisanje brodice iz očevidnika
Upis je obvezan za svaku brodicu, dakle za plovilo duljine preko 2,5 m ili snage preko 5 kW. Upisuje se u očevidnik brodica koji vodi lučka kapetanija; jahte se upisuju u upisnik jahti.
Za prvi upis prilaže se: dokaz o vlasništvu (račun ili kupoprodajni ugovor), dokaz o tehničkim podacima plovila (duljina, širina, snaga, materijal, godina gradnje), dokaz o plaćenim davanjima, polica osiguranja od odgovornosti, te — ako je plovilo bilo upisano u stranom upisniku — potvrda o brisanju iz tog upisnika. Nakon pregleda kojim je utvrđena sposobnost za plovidbu izdaje se Upisni list i dodjeljuje oznaka.
Brisanje iz očevidnika provodi se kad brodica potone i ne izvadi se, propadne, bude otpisana, izgubi hrvatsku državnu pripadnost (prodaja u inozemstvo) ili prestane udovoljavati uvjetima za upis.
Obvezno osiguranje od odgovornosti za štete trećim osobama moraju imati plovila sa snagom porivnog uređaja većom od 15 kW.
Što piše u Upisnom listu
Tijelo koje ga je izdalo, broj, datum i mjesto izdavanja · oznaka i ime brodice · godina gradnje · namjena · tip i materijal gradnje · duljina, širina, nosivost · visina teretne linije (za gospodarske) · broj i snaga porivnih uređaja · ime, prezime i adresa vlasnika · dopušteni broj osoba · područje plovidbe · datum pregleda i rok valjanosti.
Nadležnosti lučkih kapetanija
U odnosu na brodicu i njezinu posadu, lučka kapetanija:
- vodi očevidnik brodica te obavlja upis i brisanje;
- obavlja baždarenje i preglede (osnovni, redovni, izvanredni) te utvrđuje sposobnost za plovidbu;
- izdaje Upisni list i uvjerenja o osposobljenosti te provodi ispite;
- obavlja nadzor i inspekciju nad brodicom, opremom, ispravama i posadom, i može zabraniti plovidbu;
- provodi izvide pomorskih prekršaja i podnosi optužne prijedloge;
- provodi nadzor reda u lukama i u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru;
- organizira traganje i spašavanje kao pod-središnjica SAR službe;
- određuje opremu brodice i količinu sredstava za spašavanje.
Osam lučkih kapetanija: Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik.
Pregledi brodice
Sposobnost za plovidbu utvrđuje se pregledom koji obavlja kapetanija ili ispostava uz naknadu. Pregled jahti obavlja Hrvatski registar brodova (HRB), Split, i jahta dobiva Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu (brodica dobiva Upisni list).
| Vrsta | Kada |
|---|---|
| Osnovni | Prije upisa u Upisnik brodova, te poslije svake obnove ili promjene namjene. |
| Redovni | Za brodice do 20 godina starosti: svake 2 godine za gospodarske i javne brodice; svakih 5 godina za brodice za osobne potrebe duljine preko 7 m ili snage preko 15 kW ako imaju sanitarni čvor, zatvorenu kuhinju s plinskim trošilom, višednevni boravak, motor u potpalublju ili ugrađeni spremnik benzina. Na suhom: svake 4 godine za gospodarske i javne. Za brodice starije od 20 godina isti razmaci, ali se svaki redovni pregled obavlja na suhom. |
| Izvanredni | Nakon nesreće (nasukanje, sudar, potapanje, oštećenje, požar), kod sumnje u sposobnost za plovidbu, kod značajnih popravaka i preinaka, kod promjene namjene ili područja plovidbe, i kod odgode redovnog pregleda. |
Pomorska nezgoda prijavljuje se lučkoj kapetaniji ili ispostavi u roku ne duljem od 12 sati od trenutka nezgode ili saznanja o njoj, putem obrasca na stranicama Ministarstva. Obveza vrijedi za voditelja/zapovjednika, ali i za sve druge osobe koje saznaju za nezgodu.
Područja plovidbe
| Područje | Opseg |
|---|---|
| I | Međunarodna plovidba svim morima i vodama pristupačnima s mora — bez ograničenja. |
| II | Isto, uz ograničenje udaljavanja do 20 Nm od najbliže obale kopna ili otoka. |
| III | Isto, uz ograničenje do 12 Nm od najbliže obale kopna ili otoka. |
| IIIa | do 6 Nm od obale |
| IIIb | do 3 Nm od obale |
| IIIc | do 1 Nm od obale |
| IV | Plovidba lukama, zaljevima (npr. Kaštelanski), ušćima rijeka i rijekama do granice plovnosti s morske strane. |
Osobno plovilo na vodomlazni pogon smije ploviti isključivo u području IIIc, uz ograničenje na unutarnje morske vode i teritorijalno more RH.
Ograničenja moraju biti naznačena u Upisnom listu brodice, odnosno u Svjedodžbi o sposobnosti jahte.
Projektne kategorije
| Kategorija | Dopuštena područja plovidbe |
|---|---|
| A | sva područja |
| B | II, III, IIIa, IIIb, IIIc, IV |
| C | III, IIIa, IIIb, IIIc, IV |
| D | samo IV |
Tipovi i gradnja brodica
- Pasara — odsječena krma, tzv. zrcalo.
- Gajeta — oštar pramac i krma, široka i stabilna.
- Guc — sličan gajeti, ali uži, ima „škaf“ na pramcu.
- Leut — oštar pramac i krma, škaf na pramcu i na krmi.
- Batana — ravno dno i ravna krma.
- Gliser / jet ski — klizi po površini mora.
Elementi konstrukcije brodice
Zapisnik traži ovo posebno. Ide odozdo prema gore:
| Element | Što je |
|---|---|
| Kobilica | Uzdužna greda po dnu, "kralježnica" brodice; na nju se vežu svi ostali elementi. |
| Rebra | Poprečni nosači koji izlaze iz kobilice i daju trupu oblik i čvrstoću. |
| Oplata | Vanjski omotač trupa — daske, stakloplastika, lim. Ona drži vodu vani. |
| Pramčana statva | Nastavak kobilice prema gore na pramcu; prva presijeca vodu. |
| Krmena statva / zrcalo | Završetak trupa na krmi. Zrcalo je ravna odsječena krma (pasara, gliseri); na njega se vješa izvanbrodski motor. |
| Paluba | Gornja vodoravna ploha koja zatvara trup. Može biti potpuna, djelomična ili je nema. |
| Razma | Gornji rub boka brodice, spoj boka i palube. |
| Škaf | Zatvoreni, uzdignuti dio na pramcu ili krmi kod tradicionalnih barki (guc, leut). |
| Kokpit | Udubljeni prostor za posadu, obično s mjestom upravljanja. |
| Kaljuža | Najniži prostor u trupu gdje se skuplja voda; odatle je crpi kaljužna pumpa. |
| Podnice | Pod na koji se staje; u strojarskom prostoru obvezno od rebrastog protuklizajućeg lima. |
| Bitva | Čvrsti stup ili rogljasti element na koji se vežu konopi za privez i tegalj. |
| Nadvođe | Visina boka iznad vodene linije. Manje nadvođe = veći rizik naplavljivanja. |
Materijali: najčešće stakloplastika i drvo; manje brodice od nepromočive gume (tubusi); također aluminij, čelik, vodonepropusna šperploča, armirani beton.
Način gradnje: kalupiranje ili lijevanje, spajanje, lijepljenje, zavarivanje. Kod drvenih: dodirni, preklopni, dijagonalni i dvostruko dijagonalni. Gumene se lijepe.
Dimenzije i stabilnost
- Duljina — najčešće preko svega: između krajnjih točaka pramca i krme.
- Širina — najveća, između bokova na polovici duljine.
- Visina — od kobilice do palube ili razme.
- Gaz — od kobilice do neke vodene linije.
Stabilnost je svojstvo brodice da se uvijek vraća u ravan položaj nakon što je vanjske sile (more i vjetar) iz njega izbace. Teret raspoređuj po duljini, širini i posebno po visini: teže terete na samo dno, lakše iznad, sve osigurano od pomicanja.
Teretnu vodenu liniju (ujedno oznaka minimalnog nadvođa / slobodnog boka) moraju imati brodice za gospodarske svrhe, ucrtanu na oba boka.
Brodicom kraćom od 2,5 m smiju se prevoziti najviše dvije osobe.
Skuter, jet ski i vuča skijaša
Od obvezne opreme: sigurnosna narukvica i konveksni retrovizor; ako se iznajmljuju, i mogućnost daljinskog zaustavljanja s obale. Osobe na njima nose prsluke i sigurnosne kacige.
Na gliseru koji vuče skijaša (ili padobranca, osobu na gumenom jastuku) mora se, uz propisanu posadu, nalaziti još jedna osoba koja nadzire skijaša i daje mu upute.
Stabilnost brodice
Zasebna točka zapisnika. Stabilnost govori što se događa nakon nagiba: vraća li se brodica, ostaje nagnuta ili se nastavlja prevrtati.
Uronjeni trup zauzme mjesto određenoj količini vode i tu vodu istisne. Masa te istisnute vode zove se istisnina, a njezina težina određuje silu uzgona.
Arhimedov zakon: na uronjeno tijelo djeluje prema gore sila uzgona jednaka težini istisnute vode. Brodica mirno pluta kada su sila uzgona prema gore i ukupna težina brodice prema dolje jednake. Dodaš li teret, brodica uroni dublje dok ne istisne dodatnu težinu vode.
Plovnost je sposobnost da brodica ostane na površini s dovoljnim nadvođem, a stabilnost sposobnost da se nakon nagiba vrati u uspravan položaj. Plovilo može plutati, a ipak biti nestabilno.
Tri točke i tri vrste stabilnosti
- G, težište je hvatište ukupne težine brodice i tereta, koja djeluje prema dolje. Težak teret podiže ili spušta G ovisno o tome gdje je smješten.
- B, težište istisnine je hvatište uzgona, koji djeluje prema gore. Kad se trup nagne, promijeni se uronjeni oblik pa se B pomakne prema uronjenijem boku.
- M, metacentar je točka prema kojoj za mali nagib prolazi novi pravac uzgona. O odnosu M i G ovisi hoće li nastati moment uspravljanja ili prevrtanja.
| Odnos | GM | Što se događa |
|---|---|---|
| M iznad G | pozitivan | Pozitivna stabilnost: težina i pomaknuti uzgon stvaraju moment koji vraća brodicu uspravno. |
| M i G zajedno | nula | Neutralna stabilnost: nema momenta vraćanja ni daljnjeg prevrtanja pa brodica ostaje nagnuta. |
| M ispod G | negativan | Negativna stabilnost: sile povećavaju nagib i brodica se prevrće. |
GM je metacentarska visina, okomiti razmak između G i M. Veći pozitivan GM znači jače i brže vraćanje, dok previsok teret, ljudi na jednom boku ili slobodna voda u kaljuži podižu efektivno težište i smanjuju stabilnost.
Uzdužna i poprečna stabilnost
- Poprečna — otpor naginjanju s boka na bok (oko uzdužne osi pramac–krma). Za brodicu je ovo kritična stabilnost, jer se prevrće bočno.
- Uzdužna — otpor naginjanju pramac–krma (oko poprečne osi). Uvijek je znatno veća od poprečne.
Statička i dinamička stabilnost
- Statička promatra jedan miran položaj i pita koliki moment vraća brodicu pri određenom kutu. Primjer je teret koji se polako pomiče prema boku.
- Dinamička promatra energiju tijekom cijelog naginjanja, odnosno koliko rada udar vala ili nalet vjetra mora obaviti da brodicu dovede do opasnog kuta. Zato je važna pri naglim udarima, kada nije dovoljan samo podatak o jednom položaju.
Trim i kut nagiba
Trim je razlika gaza na pramcu i na krmi, dakle uzdužni nagib plovila. Ako je tp promjena gaza na pramcu, atk na krmi, ukupni trim je t = tp + tk. Plovilo može biti trimano na krmu (najčešće i poželjno kod glisera), na pramac (opasno, pramac zarije u val), ili na ravnoj kobilici.
Kut nagiba je bočni nagib plovila u stupnjevima. Trajni bočni nagib zove se list i znak je lošeg rasporeda tereta ili prodora vode.
Oprema brodice
Zapisnik traži nabrajanje. Zapamti opremu po skupinama, ne kao jedan dugi popis — tako je i propisana:
| Skupina | Što spada |
|---|---|
| Trup i oprema trupa | Sidro propisane mase i rezervno sidro, sidreno uže ili lanac i rezervno, bitve na pramcu i krmi, tri užeta za vez (najmanje 5 m), uže za tegalj (četiri duljine brodice), sredstvo za kormilarenje u nuždi. |
| Strojni uređaj | Porivni uređaj, zračni ventilator sigurnosne izvedbe (benzinski motor u zatvorenom prostoru), zaštita od upućivanja u radnom položaju, naprava za zaustavljanje u nuždi, alarm visokog nivoa kaljuže. |
| Sredstva za spašavanje | Prsluk za spašavanje za svaku osobu na brodici (odrasli i djeca), kolut za spašavanje, prsluci sa zviždaljkom i samoupaljivim svjetlom za brže brodice noću, sigurnosno uže kod jedrilica, kutija prve pomoći. |
| Protupožarna oprema | Prijenosni aparat odobrenog tipa (kapacitet ovisi o motoru i prostoru: npr. najmanje 2 kg praha ili 5 kg CO₂ ili 1,8 l pjene), pokrivač za gušenje plamena uz kuhinju, ugrađeni sustav kod jačih motora u potpalublju. |
| Signalizacija i navigacija | Navigacijska svjetla, sredstvo za zvučno oglašavanje, vodootporna baterijska svjetiljka, dvije kutije šibica ili upaljač (nepromočivo), radar-reflektor, te za veća područja: GNSS prijemnik, kompas s osvjetljenjem, prizmatični dalekozor, ažurirane karte i publikacije, oprema za rad na karti, Peljar za male brodove, Popis svjetala. |
| Sprečavanje onečišćenja | Posuda za otpadna ulja, sredstva za upijanje, spremnik sanitarnih otpadnih voda, posuda za smeće. |
| Kaljuža | Kaljužna pumpa (ručna ili električna) i kablić s ispolcem — bujol i šešula. |
| Detekcija plinova | Detektor ukapljenih naftnih plinova kod ugrađenih plinskih trošila; sustav detekcije ugljičnog monoksida. |
| Radio | VHF postaja odobrenog tipa i rezervna baterija — obvezno samo za gospodarske i javne brodice. |
Opremu i njezinu količinu određuje lučka kapetanija ili ispostava (za jahte HRB), ovisno o namjeni i području plovidbe.
Sanitarni čvor, crni i sivi tank
Crni tank prikuplja otpad iz brodskog zahoda: fekalije, urin i vodu za ispiranje. Sivi tank prikuplja otpadnu vodu iz umivaonika, tuša i kuhinjskog sudopera. To nisu isti sustavi, a siva voda nije kaljužna voda: u kaljuži se mogu nalaziti gorivo i ulje pa se njezin sadržaj zbrinjava odvojeno.
- Brodica sa sanitarnim čvorom mora u svakom području plovidbe imati spremnik za zadržavanje sanitarnih otpadnih voda.
- Sanitarne otpadne vode moraju ostati na brodici i ne smiju se ispuštati u more. Sadržaj crnog tanka predaje se prihvatnom uređaju u luci ili marini.
- Zahod mora biti spojen na sabirni spremnik ili odobreni sustav za pročišćavanje. Spremnik mora imati mogućnost pražnjenja na kopno.
- Ako cijev fekalija završava na oplati, njezin ventil mora imati osiguranje zatvorenog položaja. Zato se izravni ispust ili preusmjerni ventil ne ostavlja otvorenim.
Kako sustav radi
| Dio | Uloga |
|---|---|
| Brodski zahod | Ručnom ili električnom pumpom ispire školjku i odvodi sadržaj u crni tank. Neki zahodi za ispiranje uzimaju morsku, a neki slatku vodu iz brodskog sustava. |
| Crni tank | Zadržava sadržaj zahoda do pražnjenja na kopno. Odzračnik propušta plinove izvan plovila i mora ostati prohodan. |
| Priključak na palubi | Kroz njega prihvatna stanica usisava sadržaj crnog tanka. Poklopac je obično označen kao WASTE ili SEWAGE i ne smije se zamijeniti s otvorom za gorivo ili vodu. |
| Sivi tank | Ako je ugrađen, u njega se slijevaju umivaonik, tuš i sudoper. Može imati zasebnu pumpu, odzračnik i palubni priključak, ovisno o izvedbi brodice. |
| Ventili i pokazivač razine | Ventili određuju dopušteni put otpadne vode, a pokazivač upozorava kada tank treba isprazniti. Položaj svakog ventila treba provjeriti prema nacrtu i uputama baš te brodice. |
Pravilna uporaba zahoda
- Prije uporabe provjeri da crni tank nije pun i da su ventili postavljeni tako da sadržaj ide u tank.
- Školjku isperi prema uputama zahoda. Kod ručne pumpe obično se najprije dovodi voda, zatim ispumpava sadržaj, pa se cijev na kraju ostavlja gotovo suhom radi manjeg mirisa i povratnog toka.
- U zahod stavljaj samo ljudski otpad i malu količinu lako razgradivog toaletnog papira. Vlažne maramice, kuhinjski papir, higijenski ulošci, pelene, mast i ostali otpad začepljuju cijevi i pumpu.
- Nakon uporabe zatvori poklopac i provjeri da pumpa i ventili ne propuštaju. Ventile kroz oplatu zatvori kada se sustav ne koristi, osobito pri napuštanju brodice.
Pražnjenje i održavanje tankova
- Na prihvatnom mjestu priveži brodicu, slijedi upute osoblja, ugasi motor ako se to traži i koristi rukavice. Crijevo dobro priljubi na priključak prije uključivanja usisa.
- Tank prazni prije nego što se potpuno napuni. Nakon pražnjenja isperi ga čistom vodom ako je to dopušteno i ponovno dobro zatvori palubni poklopac.
- Ne pokušavaj probijanjem ili tlačenjem odčepiti zatvoren tank. Nadziranje odzračnika, brtvi, obujmica i crijeva sprječava neugodne mirise, curenje i opasno povećanje tlaka.
- Upotrebljavaj samo sredstva koja dopušta proizvođač sustava. Sredstva za dezinfekciju ne smiju biti opasna za morske organizme.
Izričita obveza iz Pravilnika odnosi se na spremnik brodice opremljene sanitarnim čvorom. Zaseban sivi tank ovisi o izvedbi i odobrenoj opremi plovila, ali iz sudopera i tuša svejedno ne ispuštaj ostatke hrane, masnoću, otapala, boje, gorivo ili ulje. Kada postoji prihvat sive vode, predaj je na kopno zajedno s ostalim otpadnim vodama.
Sidra
| Vrsta | Obilježje i za koje dno |
|---|---|
| Admiralitetsko | Klasično s prečkom i dva kraka. Dobro drži u travi i kamenu, ali je nezgrapno za slaganje. Najstariji tip. |
| Plužno (CQR) | Oblika ralice. Vrlo dobro se ukopava u mulj i pijesak; najčešće na jahtama i većim brodicama. |
| Danforth | Dvije široke ploče, plosnato se slaže. Odlično drži u pijesku i mulju, slabo na kamenu i travi. Lagano — čest na manjim brodicama. |
| Bruce | S tri kraka, brzo se ukopava i dobro drži pri promjeni smjera. Dobro na pijesku i mulju. |
| Rašljasto (kotva) | S više kraka, malo i lako. Za male brodice i kamenito dno, jer se zaglavi među kamenje. |
Sidro drži tek kad je uže položeno vodoravno po dnu, zato se pušta 3–4 puta dubina. Dio lanca uz sidro pomaže da sila vuče vodoravno, a ne prema gore.
Konopi i uzlovi
Najčešće od plastičnih masa. Čelik-čela se koriste kod ribarskih, teretnih brodica i jedrilica. Biljni konopi su nepraktični. Čuvati od sunca i mora, spremati u potpalublje, zamijeniti kod prvih oštećenja.
Uzlovi koji se traže: muški uzao, zastavni uzao, vrzni uzao i pašnjak (dodatno: pašnjak bez kraja, užarski, sidreni i plutačni uzao).
Morski prostori — kratke teze
Ovoga nema u zapisniku, ali zna se pojaviti kao dopunsko pitanje. Dovoljne su ti ove četiri rečenice.
- Unutarnje morske vode — dijelovi mora u neposrednoj vezi s kopnom, unutar polaznih crta (luke, zaljevi, more između otoka i kopna). Država nad njima ima punu vlast kao nad kopnom.
- Teritorijalno more — pojas širine 12 nautičkih milja mjeren od polaznih crta prema otvorenom moru.
- Suverenitet obalne države proteže se na more, zračni prostor iznad njega, morsko dno i podzemlje.
- Pravo neškodljivog prolaska — brodovi svih država, obalnih i neobalnih, smiju proći teritorijalnim morem bez ulaska u unutarnje morske vode, ako je prolazak neprekinut, brz i ne šteti miru, redu i sigurnosti obalne države.
Uz to: ZERP — zaštićeni ekološko-ribolovni pojas. U njemu Hrvatska ima gospodarska prava vezana uz ribolov i zaštitu okoliša, ali ne i punu suverenost kao u teritorijalnom moru.
Red u lukama i plovidba uz obalu
Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom; nadzor nad provođenjem reda u lukama i u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru provodi kapetanija.
| Tko | Ne smije bliže od |
|---|---|
| Brodovi i hidroavioni | 300 m |
| Jahte | 150 m |
| Motorne brodice i jedrilice | 50 m |
| Brodice na vesla, daske, kanui, kajaci, gondole, sandoline, pedaline | smiju i bliže od 50 m |
| Jahte i brodice pored plaže | preko 50 m od ograde uređene plaže, odnosno 150 m od obale prirodne plaže |
| Gliseri i plovila na mlazni pogon — glisiranje | samo preko 300 m od obale, i to gdje nije zabranjeno (određuje kapetanija) |
| Kupači na prirodnoj plaži | ne smiju plivati dalje od 100 m od obale |
Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe:
- Do 150 m od obale: posebna pažnja, brzina najviše 5 čvorova.
- Od 150 do 300 m od obale: posebna pažnja, brzina najviše 8 čvorova.
Posebni uvjeti (5–12 čvorova, ovisno o području) vrijede na: ušću Krke, Rogozničkom zaljevu, Pelješkom i Koločepskom kanalu, Malim Vratima, prolazu Mali Ždrelac i zaljevu Mali Lošinj.
Prvenstvo i sklanjanje
- Plovila kraća od 24 m, bez obzira na pogon, moraju se uklanjati s puta većim plovnim objektima pri plovidbi, uplovljenju i isplovljenju u lukama, u polukrugu od jedne nautičke milje od ulaza u luku, te u uskim kanalima unutarnjih morskih voda.
- U kanalima i tjesnacima brodovi kraći od 20 m (u RH do 24 m) sklanjaju se većima; ako žele prijeći kanal, čine to najkraćim putem, okomito na smjer pružanja kanala.
Gorivo i putnici u luci — redoslijed
Opskrba gorivom ne smije početi prije nego se iskrcaju putnici. Ukrcaj putnika može početi tek nakon što je plovilo opskrbljeno gorivom. Uvijek: ljudi van → gorivo → ljudi unutra.
Zabrane u luci (izbor koji se pita)
Zabranjeno je: onemogućiti pristup napravama za privezivanje; premještati ili uklanjati tuđe vezove i sidra; vezivati se za oznake i naprave koje nisu za privezivanje; oštećivati operativne obale; zavarivati i ložiti vatru na otvorenom; čistiti, strugati i bojati oplatu; zagađivati zrak; držati propeler u pogonu osim zbog manevra; kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, skijati na vodi; spaljivati otpad; na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudi i okoliša.
Bez odobrenja kapetanije zabranjeno je kupanje i plivanje u lukama i prilazima lukama, uskim prolazima i kanalima u kojima se obavlja plovidba. Jedrenje na dasci zabranjeno je na ulazu u luku, u uskim prolazima i unutar uređene plaže.
Osoba koja obavlja podvodni ribolov ili drugu aktivnost pod morem mora za sobom po površini vući žuti ili narančasti balon promjera najmanje 30 cm.