Meteorologija
Meteorologija je znanost koja proučava fizička svojstva atmosfere. Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem. Atmosfera je zračni omotač Zemlje; njezin najniži sloj do oko 10 km je troposfera.
Elementi vremena
Temperatura zraka · atmosferski tlak · vlažnost zraka · vidljivost · oblačnost · padaline · vjetar · stanje mora.
Prva tri su najvažnija — na njihovim međusobnim odnosima odvijaju se sve vremenske promjene.
| Element | Definicija | Mjeri se | Izražava se |
|---|---|---|---|
| Temperatura zraka | Stupanj zagrijanosti zraka | termometrom | °C |
| Atmosferski tlak | Sila kojom stupac zraka tlači jedinicu površine (1 cm²). Standardni atmosferski tlak = 1013,25 hPa, mjeren na razini mora pri 0 °C. | barometrom; na brodu aneroid (nije na živu) | hektopaskalima |
| Vlažnost zraka | Količina vodene pare u zraku (para je plin lakši od zraka, bez boje, mirisa i okusa) | higrometrom | postocima |
| Vidljivost | Najveća horizontalna udaljenost na kojoj prostim okom razaznaješ objekt | procjenom | kilometrima |
Očitaj tlak prije isplovljenja, zatim ga zapisuj u pravilnim razmacima i usporedi s prognozom. Jedna vrijednost govori malo; smjer i brzina promjene pokazuju razvija li se sustav.
- Stabilizacija znači da se tlak prestaje mijenjati i vrijeme se smiruje. Spora promjena obično ostavlja više vremena za prilagodbu.
- Destabilizacija znači da tlak sve brže raste ili pada, što najavljuje promjenu vjetra i vremena. Nagla promjena traži odmah provjeriti prognozu i potražiti siguran zaklon.
- Promjena od oko 1 hPa, odnosno 1 mbar, u 20 do 30 minuta smatra se naglom. Pazi na jedinice: 1 kPa = 10 hPa = 10 mbar.
Barometar nije zamjena za službenu prognozu, oblake, vjetar i stanje mora, nego dodatno rano upozorenje.
- Ispod 1 km → magla, i tada se izražava u metrima.
- Od 1 do 10 km → sumaglica.
Magla je vidljivi skup vrlo sitnih čestica kondenzirane vodene pare pri površini mora. Oblak je isto to, ali u visini. Oblaci: niski do 2 km, srednji 2–6 km, visoki iznad 6 km.
Vjetar
Vjetar je horizontalno strujanje zraka iz područja višeg prema području nižeg tlaka. Nema razlike u tlaku → nema vjetra. Razlika nastaje zbog nejednakog zagrijavanja: kopno se brzo grije i brzo hladi, more se sporo grije i sporo hladi. Smjer se utvrđuje na otvorenom moru gdje nema prepreka.
| Vjetar | Puše iz | Smjer |
|---|---|---|
| Tramontana | sjevera / Norda | N |
| Bura | sjeveroistoka / Nordista | NE |
| Levanat | istoka / Ista | E |
| Jugo (Šiloko) | jugoistoka / Saudista | SE |
| Oštro | juga / Sauda | S |
| Lebić | jugozapada / Saudvesta | SW |
| Pulenat | zapada / Vesta | W |
| Maestral | sjeverozapada / Nordvesta | NW |
Kreni od sjevera i idi u smjeru kazaljke: Tramontana → Bura → Levanat → Jugo → Oštro → Lebić → Pulenat → Maestral i natrag na Tramontanu. Rečenica: „Tri Brata Love Jutrom Oko Luke Pet Morskih riba.“
| BURA (NE) | JUGO (SE) | |
|---|---|---|
| Predznaci | Kapa bijelih oblaka iznad primorskih planina (kapa raste → bura jača), suh zrak, oseka (niska voda), porast tlaka. Iznad Velebita može se pojaviti veliki oblak koji mještani zovu „brv“. | Sumaglica na jugoistočnom obzoru, povećana vlaga, plima (visoka voda), pad tlaka, rast oblačnosti |
| Karakter | Hladan, puše na refule iz smjera NE i stvara morsku prašinu | Puše ujednačeno iz smjera SE i donosi kišu |
| Razvoj | U vrlo kratkom vremenu doseže orkansku snagu — najopasniji vjetar na Jadranu. Čim vidiš znakove, skloni se odmah. | Jača postupno — imaš dovoljno vremena da se sigurno zakloniš. |
Maestral je ugodan ljetni vjetar, puše isključivo danju, osvježava; u uskim kanalima (Hvarski, Pelješki) zna biti jak i pogoduje jedrenju.
Nevera je ljetna oluja koja se ne može sigurno predvidjeti, vrlo je jaka ali kratkotrajna, dolazi iz smjera NW do SW, prati je jaka kiša. Skloni se u najbližu luku ili uvalu; nakon nje ubrzo se vrati lijepo vrijeme.
Ciklone i anticiklone
Ciklona je veliko područje nižeg tlaka. Zrak pri tlu struji prema središtu, na sjevernoj polutki kruži obrnuto od kazaljke i zatim se diže. Dizanje ga hladi, vodena para se kondenzira, nastaju oblaci, oborine i jači vjetar. Približavanje ciklone zato se često vidi kao pad tlaka i pogoršanje vremena.
Anticiklona je veliko područje višeg tlaka. Zrak se spušta, pri tlu se širi od središta i kruži u smjeru kazaljke. Spuštanjem se zagrijava i suši pa otežava nastanak oblaka. Zato obično donosi stabilnije i vedrije vrijeme, iako zimi može zadržati maglu i nisku naoblaku.
Na brodu su bitne jer njihov položaj i kretanje određuju promjenu vjetra, valova, vidljivosti i oborina. Barometar pokazuje približava li se viši ili niži tlak, a službena sinoptička prognoza govori gdje se sustav nalazi i kamo ide.
Za šire objašnjenje pogledaj osnove meteorologije Marine Matić.
Prognoza
Meteorološko izvješće za Jadran izrađuje DHMZ — Pomorski meteorološki centar (PMC) u Splitu, barem tri puta dnevno. Može se vidjeti na oglasnoj ploči lučke kapetanije, a obalne radijske postaje emitiraju ga tri puta dnevno na hrvatskom i engleskom.
- Upozorenja (ako ih ima) — uvijek prvo.
- Opća sinoptička situacija — gdje su ciklone i anticiklone i kamo se kreću.
- Prognoza po područjima — sjeverni, srednji i južni Jadran: vjetar (smjer i jačina), stanje mora, vidljivost, oborine.
- Izgledi za daljnje razdoblje.
- Izvješća s obalnih postaja — izmjereno stanje.
Vrste upozorenja: upozorenje na jak vjetar, na oluju, na smanjenu vidljivost, te navigacijska upozorenja (prepreka na plovnom putu, ugašeno svjetlo, otkinuta plutača). Navigacijska se objavljuju kaoradio oglas preko HHI-a i emitiraju ih sve obalne radijske postaje, uz signal SÉCURITÉ.
More: plima, valovi, struje
Plima je periodično uzdizanje, oseka periodično spuštanje razine mora, zbog privlačnih sila Mjeseca, planeta, Sunca i zvijezda; utječe i tlak zraka. Na Jadranu razlika je mala, do oko 0,9 m, dok drugdje na Zemlji doseže 12 m i više. Pri nadolaženju i povlačenju nastaju jake struje plime i oseke.
Valovi su ritmičko uzdizanje i spuštanje morske površine;struje su kretanje vodenih masa. Najčešći su vjetrovni valovi (živo more), rjeđi valovi mrtvog mora (prije ili poslije nevremena).
Elementi vala:dužina (horizontalni razmak između brjegova dvaju susjednih valova, u metrima), visina (od najniže točke dola do najviše točke brijega, u metrima), period (vrijeme između prolaska dvaju uzastopnih brjegova kroz istu točku, u sekundama).
Jadranska struja je odjeljak Sredozemne struje: ulazi uz obalu Albanije, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije, pa se spušta niz obalu Italije prema Otrantu — dakle obrnuto od smjera kazaljke na satu.