Pomorska plovidba (navigacija)
Navigacija je stručno vođenje brodice iz luke polazišta do luke odredišta. Ovdje se uči čitati kartu, odrediti kurs i poziciju, i prepoznati oznake na moru.
Ova stranica objašnjava pojmove, ali ne sadrži karte ni zadatke ucrtavanja. Rad s kartom, šestarom i navigacijskim trokutima mora se posebno vježbati. Za praktičan prikaz pogledaj playlistu Marine Matić o terestričkoj navigaciji.
Publikacije za pomorce
Sve pomorske publikacije u Hrvatskoj izrađuje i izdaje Hrvatski hidrografski institut (HHI) sa sjedištem u Splitu.
| Publikacija | Što daje |
|---|---|
| Pomorska karta | Osnova plovidbe. Kataloški broj u gornjem lijevom i donjem desnom kutu. Mora biti ažurirana, inače nije za plovidbu. |
| Peljar Jadranskog mora / Peljar za male brodove | Vodič: luke, zaljevi, tjesnaci, sidrišta, koordinate, vjetrovi i struje, gorivo i voda, lučke vlasti, plan luke. |
| Popis svjetala i signala za maglu | Za svako svjetlo: poziciju, oblik, visinu, boju, period, domet, sektore tame, zvučne signale. |
| Radio-služba | Obalne radijske postaje, rad s VHF-om, DSC, propisi radio prometa. |
| Oglasi za pomorce (OZP) | Njima se ispravljaju karte i priručnici. Izlaze mjesečno. Ispravke privremene ili trajne. |
| Tablice morskih mijena | Plima i oseka. |
Vrste pomorskih karata
Dijele se prema veličini područja koje prikazuju. Što je područje manje, to je karta detaljnija.
| Vrsta | Što prikazuje | Uobičajeno mjerilo |
|---|---|---|
| Generalne (pregledne) | Velika područja obala, mora ili oceana | 1:1.000.000 – 1:2.000.000 |
| Kursne | Pojedina mora; koriste se na otvorenom moru | 1:200.000 – 1:300.000 |
| Obalne | Detaljno manja područja mora i kopna | 1:50.000 – 1:100.000 |
| Planovi | Najsitniji detalji: luke, sidrišta, kanali, opasnosti | 1:5.000 – 1:15.000 |
U pomorstvu se koriste karte u Merkatorovoj projekciji — na njoj su meridijani i paralele ravne linije koje se sijeku pod pravim kutom, pa se kurs ucrtava kao ravna crta.
- Naslov, mjerilo i mjerne jedinice (metri za visine i dubine) — pri vrhu.
- Kataloški broj karte — u gornjem lijevom i donjem desnom kutu, uz dimenzije karte u milimetrima.
- Ime ustanove koja je izdala kartu i datum izdanja — ispod okvira karte, po sredini.
- Korekture (ispravke po OZP-u) — upisuju se u lijevom donjem kutu. Po njima se vidi je li karta ažurirana.
Čitanje pomorske karte
Legenda je pri vrhu karte: koje područje karta pokriva,razmjer, i da su visine i dubine u metrima. Razmjer 1:200.000 znači da je 1 mm na karti = 200.000 mm = 200 m u prirodi.
- Žuto = kopno.
- Tamnoplavo = dubine od 0 do 10 m.
- Plavo = dubine od 10 do 20 m.
- Bijelo = dubine veće od 20 m.
- Istočkani krug s križićem u sredini označava dubinu manju od2 m.
Razmjer — pazi na logiku: manji razmjer = krupnija karta = više podataka = sigurnija za plovidbu. Veći razmjer =sitnija karta = prikazuje veće područje, manje detalja.
Instalacije, sidrišta i dno
- Crvene vijugave linije = podmorski kabeli (struja, telefon).
- Crvene i crne isprekidane linije = podmorski cjevovodi (voda, nafta, plin, kanalizacija).
- Nad instalacijama je zabranjeno sidrenje i koćarenje. Na kraju instalacije na obali stoji bijela ploča s crnim naopako postavljenim sidrom, vidljiva s mora.
- Crveno prekriženo sidro na karti = zabrana sidrenja.
- Crveno sidro (normalno, u uokvirenom području) = sidrište za brodove s opasnim teretima.
- Crno sidro (normalno) = preporučljivo sidrište za sve ostale brodove.
- Brojevi na moru označavaju dubinu u metrima.
| Oznaka | Vrsta dna |
|---|---|
| M | Mulj |
| P | Pijesak |
| K | Kamen |
| Š | Šljunak |
| Šk | Školjke |
| Kor | Koralji |
| T | Trava |
| Hr | Hrid |
Vrsta dna je bitna zbog sidrenja. Sidro se mora dobro ukopati, dobro držati i lako uvitlati (podići). Zato je najbolje meko dno — mulj i pijesak. Za lijepa vremena pusti 3 do 4 puta dubinu lanca ili konopa.
Pomorska svjetla i njihova karakteristika
Boje se pišu slovom: B bijelo, Z zeleno,C crveno, Ž žuto. Simbol svjetla na karti je crvene boje.
Lučka svjetla: gledano s morske strane prema ulazu u luku — lijevo crveno, desno zeleno.
Karakteristika svjetla sadrži: boju, način svijetljenja, period u sekundama, visinu iznad mora u metrima i domet u miljama. Broj u zagradi = broj bljeskova u grupi. Kratica „Pot“ = sektor zatamnjenja.
B C Bl (4) 10s 21m 15-10 M
Bijeli i crveni bljesak, 4 u grupi, svakih 10 sekundi, 21 m iznad mora, domet 15 M bijelo / 10 M crveno.
B Izo 4s 12m 6 M
Bijelo izofazno svjetlo (jednako trajanje svjetla i tame, ovdje 2 s + 2 s), period 4 s, 12 m iznad mora, domet 6 M.
Crveni i zatamnjeni sektori najčešće pokrivaju područja opasna za plovidbu. Ako se nađeš u takvom sektoru, promijeni kurs dok ne izađeš u bijelo svjetlo.
IALA — sustavi oznaka
IALA je Međunarodno udruženje svjetioničarskih službi; u Hrvatskoj oznake postavlja i održava PLOVPUT (Split).
- Lateralni (bočni) sustav — označava lijevu i desnu stranu kanala/prolaza i ulaze u luke. Cijela Europa uključujući Jadran je ZONA A: desna strana zelena (noću zeleno svjetlo), lijeva strana crvena (noću crveno).
- Kardinalni sustav — označava sigurnu stranu (najdublju vodu) pored opasnosti. Žuto-crne oznake s kombinacijom dva čunja na vrhu. Kvadrantalno: N kvadrant je između NW i NE, pa dalje E, S, W u smjeru kazaljke.
- Oznaka usamljene opasnosti: crno-crveno-crna, s dvije crne kugle na vrhu. Izbjegni je promjenom kursa.
V pl (vidi plan) bez broja = uputa na uvećani detalj već ucrtan na karti. V pl s brojem = treba kupiti plan tog područja.
Plovni put i balisaža — kako oznake izgledaju
Plovni put je morski pojas dovoljno dubok i širok, po potrebi obilježen, koji služi za odvijanje plovidbe. Balisaža je sustav označavanja plovnog puta, opasnosti i točaka važnih za orijentaciju.
| Lateralne oznake | Kardinalne oznake | |
|---|---|---|
| Oblik | Stožac, valjak, stup ili motika | Stup ili motika |
| Boja | Zeleno = desna strana, crveno = lijeva strana plovnog puta. Za razdvajanje plovnog puta postoje kombinacijecrveno-zeleno-crveno i zeleno-crveno-zeleno. | Žuto-crna, u kombinacijama ovisno o kvadrantu |
| Vršna oznaka | Jedan stožac ili valjak u boji oznake | Dva crna stošca čiji položaj govori o kojem se kvadrantu radi |
| Svjetlo noću | Zeleno odnosno crveno | Bijelo, s karakterističnim brojem bljeskova po kvadrantu |
Trik za kardinalne: vrhovi stožaca "pokazuju" gdje je sigurna voda. Sjeverna oznaka — oba vrha gore. Južna — oba vrha dolje. Istočna — vrhovi razmaknuti (kao slovo E ležeći). Zapadna — vrhovi spojeni u sredini (kao pješčani sat, W).
Sustav odvojenog prometa
U prometno gustim tjesnacima i prilazima velikim lukama promet se dijeli u trake za suprotne smjerove, odvojene zonom razdvajanja. Pravila su jednostavna: plovi u smjeru svoje trake, ulazi i izlazi pod što manjim kutom, a ako moraš presjeći sustav, čini to okomito na smjer trake i što brže. Plovila kraća od 20 m i jedrenjaci ne smiju smetati plovilu na mehanički pogon koje koristi traku. U Jadranu ovakvih sustava praktički nema, pa je pitanje najčešće samo načelno.
Kurs, azimut, ruža kompasa
KURS (K) je kut koji zatvara sjeverojužnica (meridijan) s uzdužnicom ili pramcem brodice.
AZIMUT (ω) je kut koji zatvara sjeverojužnica sa smjerom na neki objekt.
Oboje: 0°–360°, mjeri se u smjeru kazaljke na satu.
Ruža kompasa: 0° = N sjever, 90° = E istok, 180° = S jug, 270° = W zapad. Kvadranti: I 0–90°, II 90–180°, III 180–270°, IV 270–360°.
Kurs se s karte uzima pomoću dva navigacijska trokuta: jednim pokriješ ucrtanu liniju kursa, drugim klizanjem dovedeš hipotenuzu u centar najbliže ruže kompasa i očitaš vrijednost na obodu.
Magnetski kompas
Služi za orijentaciju i, prije svega, za održavanje kursa. Najvažniji dio je kotao, obavezno od nemagnetskog materijala. U kotlu je tekućina (mješavina destilirane vode i alkohola) i jedan ili dva para magnetskih štapića u smjeru sjever–jug. Kotao je pričvršćenkardanskim sustavom da ruža ostane vodoravna u svim uvjetima. Na unutarnjoj strani kotla je pramčanica ispod koje se očitava kurs. Mora imati osvjetljenje i zaštitnu kapu. Postavlja se u uzdužnicu brodice ili paralelno s njom.
Varijacija i devijacija — dvije pogreške kompasa
Magnetski kompas ne pokazuje pravi sjever. Dvije stvari ga odvlače, i obje imaju svoje ime.
Magnetska varijacija je razlika između pravog (geografskog) i magnetskog meridijana — dakle između sjevernog pola i magnetskog pola. Uzrok je izvan broda, u samoj Zemlji. Različita je od mjesta do mjesta i mijenja se s godinama; vrijednost se očitava s ruže na pomorskoj karti.
Magnetska devijacija je pomak magnetske igle zbog željeznih masa na samom plovilu (motor blizu kompasa, alat, zvučnik). Uzrok je na brodu. Različita je za svaki kurs i za svako plovilo, pa svaki brod ima svoju tablicu (krivulju) devijacije, a postupak njezina utvrđivanja zove se kontrola ili određivanje devijacije.
Mnemonik: VArijacija — VAnjski uzrok (Zemlja). DEvijacija — DEbela masa željeza na brodu.
Zbog toga razlikujemo kurseve:
- Kp — kurs pravi: onaj koji ucrtaš na karti, mjeren od pravog meridijana.
- Km — kurs magnetski: kurs pravi ispravljen za varijaciju.
- Kk — kurs kompasni: ono što stvarno očitaš na kompasu, dodatno pomaknuto za devijaciju.
Varijacija i devijacija zajedno čine ukupnu popravku kompasa. Ako su obje istočne (E) zbrajaju se kursu, ako su zapadne (W) oduzimaju se.
Žiroskop i žirokompas
Žiroskop je instrument čiji je glavni dio zvrk koji se vrti velikom brzinom i zbog toga zadržava smjer osi vrtnje u prostoru, bez obzira kako se plovilo naginje i okreće.
Žirokompas je uređaj koji to svojstvo koristi za navigaciju: pokazuje pravi (geografski) sjever, a ne magnetski. Zato nema ni varijaciju ni devijaciju — to mu je glavna prednost pred magnetskim kompasom. Mane su mu da mu treba vrijeme da se "uhoda" nakon uključivanja i da ovisi o električnom napajanju. Na brodicama ga praktički nema, ugrađuje se na veće brodove.
Brzina, dubina, udaljenost, pozicija
| Veličina | Jedinica | Uređaj / način |
|---|---|---|
| Brzina | čvor = 1 milja na sat | Brzinomjer. Ili: put ÷ vrijeme (20 M za 4 h = 5 čvorova) |
| Dubina | metri | Dubinomjer (ehosonder), princip jeke, ultrazvuk, brzina zvuka u vodi ~1500 m/s; vrijeme se dijeli s 2 |
| Udaljenost | nautičke milje i kabeli | Navigacijski šestar, mjeri se na skali zemljopisne širine |
Što ovdje znači „zapisnik“? Na ovoj stranici to je ispitni zapisnik, odnosno popis tema i potpitanja prema kojima ispitno povjerenstvo vodi usmeni ispit. Nije brodski ni radio dnevnik.
- Relativni brzinomjer — mjeri brzinu kroz vodu. Radi na rotor ili tlak, i ne zna ništa o struji.
- Apsolutni brzinomjer — mjeri brzinu preko dna (GPS, Dopplerov brzinomjer). To je stvarna brzina napredovanja.
Razlika između njih je upravo utjecaj morske struje: u struji u pramac relativni pokazuje više od apsolutnog, u struji u krmu obrnuto. Pogreške nastaju i zbog obraštanja, nagiba plovila i valova, pa GPS daje najpouzdaniju brzinu.
Terestrička navigacija je vođenje plovila uz obalu pomoćuvidljivih objekata na kopnu — svjetionika, rtova, tornjeva, crkava, uočljivih vrhova. Suprotstavlja se astronomskoj (po nebeskim tijelima) i elektroničkoj navigaciji (GPS, radar). Za voditelja brodice to je osnovni način rada.
1 nautička milja = 1852 m = 10 kabela, i predstavljena je jednom minutom zemljopisne širine na Merkatorovoj karti.
1 stupanj = 60 minuta; 1 minuta = 60 sekundi. Milja je na karti najčešće podijeljena na 5 crtica → svaka crtica = 2 kabela = 0,2'.
Zemljopisna širina i dužina
- Širina (φ): koliko si udaljen od ekvatora, luk po meridijanu. 0° na ekvatoru, 90° na polovima. Skala je lijevo i desno na karti. Za cijeli Jadran uvijek N.
- Dužina (λ): koliko si udaljen od početnog (Greenwich) meridijana, luk po ekvatoru. 0° na Greenwichu, 180° na protumeridijanu. Skala je gore i dolje. Za cijeli Jadran uvijek E.
Pozicija se piše u stupnjevima, minutama i desetinama minute: 43° 25,6' N — 16° 38,7' E.
Načini određivanja pozicije
- Istovremenim opažanjem dva ili više azimuta poznatih objekata (potreban smjerni aparat).
- Približnim smjerom i udaljenošću od poznatog objekta.
- Zbrojena (približna) pozicija: iz poznatog kursa, proteklog vremena i prosječne brzine.
- Radarom: dovoljan je azimut + udaljenost na jedan poznati objekt.
- GPS-om: izravno očitanje.
Elektronička pomagala
- Radar — otkriva objekte u slaboj vidljivosti radi izbjegavanja sudara. Odašilje elektromagnetske valove koji se odbijaju od objekata; koristiistu (rotirajuću, usmjerenu) antenu za odašiljanje i primanje. Valovi putuju brzinom svjetlosti 300.000 km/s, pa radar mjeri vrijeme u mikrosekundama. Jedino se radarom može izmjeriti udaljenost do objekta.
- ARPA — nadogradnja radara za automatsko ucrtavanje i izbjegavanje sudara. Sama prati uočene mete, računa im kurs i brzinu, procjenjuje najbližu točku mimoilaženja i upozorava alarmom ako postoji rizik od sudara. Slika je kvalitetnija od običnog radara.
- GPS — satelitski sustav od približno tridesetak orbitalnih satelita; daje poziciju, vrijeme i drugo.
- ECDIS — sustav elektroničkih karata na zaslonu, umrežuje se s ostalim uređajima, pozicija je stalno vidljiva. HHI izdaje ENC karte. I njih treba ispravljati i ažurirati kao papirnate.
Vjetar i struja razlikuju se po smjeru za 180°. Vjetar se imenuje po smjeru iz kojega dolazi (sjeverni vjetar puše iz sjevera). Struja se imenuje po smjeru u koji ide (sjeverna struja ide prema sjeveru, dakle dolazi s juga).