Manevriranje brodicom

← Najbitnije

Manevriranje je vještina upravljanja brodicom pri pristajanju, sidrenju i plovidbi po olujnom moru. Ključ je poznavanje sila koje djeluju na brodicu.

Vijak i izboj krme

Vijak je brodski propeler: dio pogonskog sustava s krilima koji se okreće u vodi i potiskivanjem vode pokreće brodicu naprijed ili krmom.Krma je stražnji dio brodice, aizboj krme njezino je bočno pomicanje zbog bočne sile koju vijak stvara, osobito pri vožnji krmom. Izraz„vijak i izboj krme“ zato znači kako smjer okretanja vijka utječe na to hoće li se krma pomaknuti ulijevo ili udesno.

Dok se vijak okreće naprijed, strujanje koje proizvodi udara direktno u list kormila i povećava njegov učinak. Kod vožnje krmom kormilo skoro nema učinka (mali krak → mali moment).

Dva vijka: okreću se u suprotnim smjerovima, prema vani (lijevi ulijevo, desni udesno) — time se eliminira izboj. Brodica se može okrenuti u vrlo malom prostoru: za okret udesno voziš lijevim strojem naprijed, desnim krmom; za okret ulijevo obrnuto.

Bow thruster (pramčani potiskivač) je vijak u pramčanom dijelu trupa koji pomiče pramac lijevo ili desno i olakšava manevar. Osim vijaka koriste se i mlazni (jet) propulzori i jedra.

Kormilarenje

Kormilarski uređaj se sastoji od: lista kormila, rude kormila, uzdi kormila i kormilarskog kola. Okretanjem kola preko uzdi i rude zakreće se list kormila u stranu okreta kola. Klasična kormila zakreću se do približno 35°.

Privez

Brodica se privezuje brodskim konopima: bokom uz obalu, uz već privezano plovilo, ili u „četverovez“ — krma vezana za obalu, pramac usidren ili privezan na priveznu plutaču. Četverovez zauzima manje obalnog prostora. Pri isplovljavanju koristi kombinaciju promjene vožnje strojem, priveznih konopa i kormila.

Vezivanje — koji konop kako radi

Uz vez idu i bokobrani (parabordi) na visini razme, i konopi ostavljeni s dovoljno slobode za plimu, oseku i valove drugih plovila.

Manevriranje po nevremenu

• Prije svega: prsluci na sve, zatvoriti otvore, osigurati teret, javiti položaj, smanjiti brzinu.
• Valovi u pramac: plovi ukoso na val (oko 20–30°), ne okomito — inače pramac udara i brodica se naplavljuje. Brzinu prilagodi tako da ne "letiš" preko brijega vala.
• Valovi u krmu: najopasnija situacija za brodicu, jer val može zanijeti krmu i okrenuti plovilo bokom (brodica "ide u pretjecanje s valom"). Drži brzinu manju od brzine vala i kormilari aktivno.
• Val u bok: izbjegavaj — najveći rizik prevrtanja. Ako moraš, prolazi bočno u cik-cak kursu.
• Uvijek nastoj doći u zavjetrinu otoka ili u najbližu sigurnu uvalu. Zaklon biraj prema stvarnom smjeru vjetra, valovima i položaju obale, a ne prema unaprijed zadanoj strani otoka.

Sidrenje

Sidrenje je vezivanje brodice za morsko dno. Sidro se mora dobro ukopati, dobro držati i lako uvitlati.

• Najpogodnije dno: mulj i pijesak (meko dno).
• Za lijepa vremena pusti 3-4 puta dubinu lanca ili konopa. Za brodicu je praktična ukupna duljina sidrenog konopa približno 30-50 m, jer se uobičajeno sidri na manjim dubinama.
• Vodi računa o: valovima, struji, vjetru, duljini i gazu brodice, blizini drugih plovila i o laznom prostoru — krugu polumjera sidro–krma, jer se brodica može okrenuti punih 360°.
• Sidri se najčešće jednim sidrom, da ne dođe do zapletanja lanaca.
• Prilazi točki sidrenja uz vjetar ili uz struju, prilagodi brzinu, obori i zadrži sidro, pa zavozi krmom, odnosno šijaj.

Čovjek u moru